Sunday, September 30, 2012

Abdulah Sidran

- Znam da postoje drustvene konvencije kojih se civilizirani ljudi moraju pridrzavati, ali sam zbilja potpuno ravnodusan kada govorimo o prazniku i praznicima. Tesko mi je dokuciti smisao bilo kakvog praznovanja i slavljenja bilo cega u zemlji kakva je danas nasa Bosna. Ako o tome bas moram govoriti, onda bih svakako iskazao svoje uvjerenje da je BiH, kao jedna od sest jugoslavenskih republika, bila i nezavisnija i suverenija i samostalnija i slobodnija nego sto je danas, kao "samostalna", "nezavisna", itd.

Sjecam se da je "ozloglaseni" tandem Mikulic-Pozderac po istocnoj Bosni hapsio beogradske spijune-provokatore, ubacene da iskonstruisu nacionalne sukobe na bazi "ugrozenosti Srba". Danas, ne smijes u svijet nosa promoliti, da te negdje ne uhapse po nalogu beogradskih policijskih sluzbi.
============
- Da, nista nam se gore nije moglo dogoditi od toga da covjek danas moze kazati: rat je bio bolji - i biti u pravu. Strasno. To razum ne moze prihvatiti. Jednom sam na nekom politickom skupu kazao kako se mnogi od bosanskih patriota osjecaju prevarenim na vrlo neobican nacin: kao da su pozrtvovano, svom snagom, igrali u utakmici za koju nisu znali da je bila namjestena! Uvecer mi zazvonio telefon, javio se jedan penzionisani general bosanske vojske, da mi zahvali sto sam nasao rijeci za kojima je on tragao 15 poslijeratnih godina...
==============
- Ako cemo pravo, oni imaju sta obiljezavati i "slaviti". Istorijski gledano, stvari stoje ovako: nijedan prethodni srpski ustanak u Bosni, pa ni onaj najvazniji, iz 1875/78. godine, nije rezultirao nikakvim pravnim posljedicama! Da podsjetimo: tadasnji srpski ustanici (rukovodjeni iz Srbije, u svakom pogledu, kao i 1992.) stigli su proglasiti "pripojenje Bosne Srbiji, a Hercegovine Crnoj Gori", ali se tadasnja medjunarodna zajednica na to nije obazirala. Na Berlinskom kongresu 1878. dala je ovlasti Austro-Ugarskoj da udje u Bosnu i Hercegovinu i u njoj uvede red. Receno-ucinjeno.

Ali su ti ustanici, ocigledno, strpljiv svijet. Sacekali stotinuikusur godina, ponovo pobili, poklali i prognali svoje komsije - proizveli potom pravnu posljedicu! - i imaju sta da obiljezavaju i slave. A sto time, htjeli to ili ne, priznavali to ili ne, slave Zlocin i Genocid na kojemu njihova slavljenica pociva, to ih nije briga. Ako ih o tome stogod upitas, u povjerenju ce ti sapnuti na uho: "To se zaboravlja, Republika Srpska ostaje!"
=====================
- Pokazalo se da ona formulacija ZAVNOBIH-a koju smo pedeset godina s ponosom navodili kao vrhunaravnu mudrost - da "Bosna nije ni srpska, ni hrvatska, ni muslimanska, nego je i srpska i hrvatska i muslimanska - nije nikakva mudrost nego jezicko-logicka vratolomija nemocna da izdrzi nadolazece povijesne kusnje. Srbija i Hrvatska su iz njene prividne logike, a pod plastom brige za svoje sunarodnike u BiH, potezale svoja imovinska prava, to jest teritorijalne pretenzije na BiH, dovodeci je prakticno do samog unistenja i nestanka. Bosanske patriotske snagu moraju se okupljati pod novim geslom: Bosna nije ni srpska ni hrvatska ni bosnjacka - Bosna je bosanska!
======================

- Znalo se ponekad dogoditi da kazem nesto tako uvrnuto, pa ljudi upamte, a ja zaboravim. Tu sam zapravo izvrnuo recenicu koju je kazao Mosa Pijade, u onome ratu, hvaleci pogodnosti Bosne za gerilsko ratovanje: "Jebes zemlju koja Bosne nema!" Dobro, Moso, ali kakve su nase danasnje prilike, tacnije je da se kaze: "Jebes Bosnu koja zemlje nema!" A skoro smo stigli do te tacke. U kojoj vise Bosne ima u ljudskim dusama nego sto je ima na terenu, na zemlji, tamo gdje je hiljadu godina bila i postojala.
=========================== "otac nacije"Dobrica Cosic objavio je ovih dana knjigu "Bosanski rat".

- samo budale i teski naivci mogu povjerovati da je Beograd i u cemu odstupio od velikosrpskog programa. Pisac koga spominjete jedan je od glavnih organizatora ratova u Jugoslaviji, najvazniji je kreator politike etnickog ciscenja i tvorac sintagme o "humanom preseljenju". Umjesto da sjedi na haskoj optuzenickoj klupi, on i danas kreira nacionalnu i drzavnu politiku Srbije. Agresiju na Bosnu naziva "bosanskim ratom", sto treba da zamaskira ulogu Srbije u njemu, definise ga kao "internacionalni verski rat", sto treba, naravno, da naglasi ulogu islamskog faktora.

Priznaje da je srpski narod "u celini" imao velike gubitke, ali i jedan veliki dobitak: "prvi put u istoriji dobili smo srpsku drzavu zapadno od Drine". Ultimativno od srpskih politicara zahtijeva da ne dopuste "srebrenizaciju bosanskog rata", kao ni "markalenizaciju rata za Sarajevo". A sta je to drugo nego negiranje genocida i ponavljanje tvrdnji da su "muslimani sami sebe granatirali"? Sve je to, manje ili vise skriveno ili neskriveno, zvanicna srpska politika...
================================
Bosnjacka politika ne postoji. Pod tim imenom na javnoj sceni figurira jedan ideolosko-propagandni konstrukt o kojemu horski galame slozna braca hrvatsko-srpskih rasturaca Bosne. A ono sto bi uistinu trebalo biti bosnjacka politika - u stvarnosti ne postoji. Ko da je kreira, ko da je osmisli i formulise ?

S jedne strane sirotinja o kojoj govorite, sa druge profesionalni politicari, stranacki i drzavni funkcioneri, koji od svakodnevne, teske i komplikovane borbe za vlast nemaju ni vremena ni snage ni za kakvu drugu borbu - kakva se tu bosnjacka politika moze ocekivati? Ona bi, barem u svojim strateskim crtama, morala biti rezultat izvanstranackog i nadstranackog promisljanja - a ja nigdje ne vidim - ni institucionalno ni vaninstitucionalno - subjekte koji bi pokrenuli i do kraja izveli takav proces.
===============================




Wednesday, September 19, 2012



GALERIJE DVORACA
Bežanec
Križovljangrad
Opeka
Božjakovina
Kutjevo
Oroslavje Donje
Donja Zelina
Laduč
Poznanovec
Đurđevac
Loborgrad
Rasinja
Gorica
Ludbreg
Stubički Golubovec
Gornja Bistra
Lukavec
Sveti Križ Začretje
Gornja Rijeka
Lužnica
Trakošćan
Gornja Stubica
Marija Bistrica
Trenkovo
Jakovlje
Martijanec
Varaždin Stari grad
Januševec
Maruševec
Veliki Bukovec
Jastrebarsko
Miljana
Veliki Tabor
Kaptol
Novi Dvori Zaprešički
Zajezda